Umubare w’Abanyarwanda bari mu mirire mibi wagabanyutseho hafi miliyoni 1

  • WILSON TWAGIRA
  • Nzeri 11, 2026
  • Hashize iminsi 2
Image

Umubare w’Abanyarwanda bari mu mirire mibi waragabanyutse uva kuri miliyoni eshanu wariho mu 2019 ugera kuri miliyoni 4.1 mu 2025, nubwo indyo yabo ikomeje kwiganza ku biribwa bikomoka ku bihingwa, mu gihe ibikomoka ku matungo barya bikiri bike.

Ibi bigaragara muri raporo y’Ikigo cy’Igihugu cy’Ibarurishamibare (NISR) yiswe Rwanda Food Balance Sheets 2025, yashyizwe ahagaragara muri Nzeri 2026.

Iyi raporo isesengura ibiribwa biboneka mu gihugu, uko bikoreshwa ndetse n’intungamubiri Abanyarwanda babona buri munsi, zirimo poroteyine, amavuta, vitamini n’imyunyungugu, hagamijwe kugaragaza uko imirire ihagaze n’ahakenewe kongerwa imbaraga.

Mu mafunguro ya buri munsi y’Abanyarwanda hakunze kubonekamo ibiribwa birimo ibirayi, ibijumba, imyumbati, ibitoki, umuceri, ibigori n’ibishyimbo.

Iyo Raporo igaragaza ko ibinyabijumba ari byo biza ku isonga mu biribwa bikomoka ku bihingwa Abanyarwanda bakoresha. 

Umuntu umwe abarirwa nibura ku mpuzandengo y’ibilo 256,5 by’ibinyabijumba arya  ku mwaka.

Imbuto zikurikiraho kuri bilo 99,8 ku mwaka kuri buri muntu, mu gihe ibinyampeke bigera kuri kg 90,4.

Mu binyabijumba, ibijumba, imyumbati n’ibirayi ni byo bikunze gukoreshwa cyane, mu gihe imineke na yo iri mu mbuto zigaragara cyane mu mafunguro y’Abanyarwanda.

Mu binyampeke, ibigori, umuceri, amasaka n’ingano hamwe n’ibibikomokaho ni bimwe mu bikunze gukoreshwa.

Umuturage witwa Rutayisire Joseph, utuye mu Kagari ka Nyabisindu mu Murenge wa Kimironko, yabwiye Imvaho Nshya ko mu miryango myinshi y’Abanyarwanda amafunguro yiganjemo ibiribwa bitanga imbaraga.

Ati: “Iyo witegereje usanga imiryango myinshi yo mu Rwanda, ifunguro rya saa sita cyangwa irya nimugoroba mu Banyarwanda rigizwe n’ibitera imbaraga nka nk’umutsima w’ibigori, ibirayi, ibijumba, imyumbati ndetse n’ibitoki, biherekejwe n’uburisho bugizwe n’ibishyimbo n’imboga.”

Raporo igaragaza ko mu 2025 Umunyarwanda yabonaga impuzandengo ya kilokalori 2 366,7 ku munsi, avuye kuri kilokalori 2 328,9 mu 2024.

Hafi 98,1% by’izo mbaraga zinjira mu mubiri w’umuntu byaturukaga ku biribwa bikomoka ku buhinzi n’ubworozi.

Ku rundi ruhande, poroteyine umuntu yabonaga ku munsi yazamutse igera kuri garama 59,8 mu 2025, bikaba byariyongereyeho 1,2% ugereranyije na 2024.

NISR ivuga ko 94,2% bya poroteyine zinjira mu mubiri w’umuntu byaturukaga ku biribwa bikomoka ku bihingwa.

Ibinyampeke byatanze garama 19,8 za poroteyine ku munsi, mu gihe ibishyimbo n’ibindi bihingwa by’ibinyamisogwe byatanze garama 17,8.

Amata n’inyama baracyari  ku kigero gito

NISR igaragaza ko nubwo ubworozi bukorwa mu bice bitandukanye by’Igihugu, cyane cyane mu cyaro, ibiribwa bikomoka ku matungo biracyafite uruhare ruto mu mafunguro y’Abanyarwanda ugereranyije n’ibikomoka ku bihingwa.

Mu matungo yororwa harimo inkoko, ihene, ingurube, inkwavu n’andi matungo atanga inyama. Icyakora, hari abahitamo kugurisha ayo matungo aho kuyakoresha nk’ibiribwa.

Mu 2025, amata n’ibiyakomokaho ni byo byari bifite uruhare runini mu biribwa bikomoka ku matungo, aho Umunyarwanda yakoresheje impuzandengo y’ibilo 11,3 ku mwaka, bingana na 66% by’ibiribwa byose bikomoka ku matungo. Inyama zo zari kuri bilo 2,6 ku mwaka kuri buri muntu.

NISR ivuga ko kuba ibiribwa bikomoka ku matungo bikiri bike bishobora kugira ingaruka ku kubona intungamubiri zimwe na zimwe, kuko ari isoko ikomeye ya poroteyine, vitamini B12 na vitamini D.

Muri rusange, imibare ya Rwanda Food Balance Sheets 2025 igaragaza ko igabanuka ry’umubare w’Abanyarwanda bari mu mirire mibi ari intambwe mu kongera ubushobozi bwo kubona ibiribwa no kunoza imirire.

  • WILSON TWAGIRA
  • Nzeri 11, 2026
  • Hashize iminsi 2
TANGA IGITEKEREZO
Andika igitekerezo

AMATEGEKO AGENGA IYANDIKA RY'IGITEKEREZO CYAWE